Violina

O violini

Učenje violine pridonosi osjećaju za lijepi ton, intonaciju i melodiju. Produbljuje se interes za glazbu i razvijaju se koncentacija te motoričke i ritmičke sposobnosti. Učenik uz svakodnevno vježbanje postiže kulturne i radne navike. Violina je karakterističan instrument kod kojeg je početak nešto teži ali nakon usvajanja osnova, učenje je brže i lakše. Specifične nastavne metode koriste se u svrhu jednostavnijeg svladavanja gradiva uz zajedničko muziciranje profesora i učenika te razgovor.

Nastavni plan i program prilagođava se individualno svakom učeniku uzimajući u obzir njegove interese i potrebe. Preporučuje se da glazbena naobrazba violine započne u najranijoj školskoj dobi.

Violina je gudački instrument sa četiri žice i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija. Riječ violina posredstvom romanskih jezika dolazi iz srednjovjekovne latinske riječi vitula što označava žičano glazbalo. Osoba koja svira violinu zove se violinist ili violinistica.

Povijest violine

Violina je nastala u sjevernoj Italiji u ranom 16. stoljeću. Najstariju dokumentiranu violinu sa četiri žice nalik modernoj, izgradio je 1555. godine Andrea Amati. Druge violine koje se spominju ranije imale su samo tri žice. Postala je omiljeno glazbalo među uličnim sviračima i plemstvom.

Građa i mehanika violine

Violina ima 4 žice koje se ugađaju po kvintama: g, d1, a1, e2. Raspon tonova na violini je od G malog do neke note na E žici koja zavisi o duljini vrata ( što je vrat duži, to je ton viši). Violina, kao i ostala gudačka glazbala ugađa se prema tonu a1. Ako je ton nečist žica se zateže ili otpušta sve dok ne zvuči jednako čisto kao prvobitni ton a1 dobiven klavirom ili gl. vilicom. Kasnije, kada je ton a1 ugođen, ugađaju se ostale žice prema čistoj kvinti.

Gudalo

Sastoji se od štapa, struna ( načinjenih od konjskih dlaka ), žabice i vrha. Žabicom se najčešće svira kada želimo postići oštar ton, a u vrhu se svira kada želimo postići mekan ton. Na strune se nanosi kalafonij tj. neka vrsta smole radi ugodnijeg zvuka.

Lijeva ruka

Lijevom rukom sviramo tonove po žici. Za razliku od klavirista koji sviraju s pet prstiju, violinisti peti prst ( palac ) koriste za pridržavanje vrata violine. Ostalim prstima (1, 2, 3, 4) sviraju tonove. Lijeva ruka mora biti u potpunosti opuštena kako bi s lakoćom mogli prelaziti u pozicije i preko žica.

Vibrato je tehika sviranja koja je jako raširena. Dobiva se tako da prstom lagano počnemo vibrirati, odnosno ljuljati prst ne mičući ga sa žice i time dobivajući vibrijajući zvuk tona. Koristi se pri ukrašavanju dužih tonova.

Pizzicato lijevom rukom je veoma zahtjevna tehnika sviranja s kojom se koristio Niccoló Paganini. Npr. 3. prstom, ton odsviramo gudalom, a onda tim trećim prstom trznemo po praznoj žici. Zvuk je neobičan, čaroban i virtuozan.

Primjeri

Video

Umjetnička škola Beli Manastir

Kralja Tomislava 2, Beli Manastir
  031 705 027 (tajništvo)
  031 705 034 (ravnatelj)
  031 705 028 (računovodstvo)
  031 705 027
  This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Područni odjel Darda

Sv. Ivana Krstitelja 100
31 326 Darda

Područni odjel Kneževi Vinogradi

Glavna 44
31 309 Kneževi Vinogradi

© 2016. - 2020. Umjetnička škola Beli Manastir • Izrada stranice i održavanje: Črčke Design