Klavir

O klaviru

Klavir je instrument s tipkama koji proizvodi ton udarom batića koji je povezan s tipkom u žicu. Standardni opseg mu je od tona A u subkontri (2A) do tona C u petoj oktavi (c5) no neki modeli marke Bösendorfer mogu proizvoditi i dublje tonove. Literatura se piše u dva crtovlja, gornje svira desna ruka i piše se uglavnom u violinskom ključu a donje crtovlje svira lijeva ruka i piše se većinom u bas ključu. Izvođač na klaviru se zove pijanist. Zbog svojih velikih tehničkih i muzičkih mogućnosti je jedan od instrumenata sa vrlo bogatom glazbenom literaturom.

Povijest klavira

Klavir (piano) se razvio iz čembala, klavikorda i drugih srodnih instrumenata s tipkama. Opće prihvaćeno mišljenje je da je klavir izumio Bartolomeo Cristofori 1698. godine tako što je upotrijebio mehanizam s batićima koji udaraju o žicu umjesto dotada korštenih mehanizama u instrumentima s tipkama. Na taj način je postigao da jačina tona ovisi o jačini udara prsta na tipku. Zato su se ti prvi klaviri nazivali piano e forte (tal. tiho i glasno). Piano e forte je prvi počeo graditi Gottfried Silbermann – njemački graditelj orgulja i instrumenata s tipkama. Njegovi učenici su te klavire nastavili proizvoditi i usavršaviti u Engleskoj i Beču te su mehanizmi nastali tamo dobili svoja imena po tim pojmovima. Građenje klavira s tzv. bečkom mehanikom je bilo najmasovnije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće ali tijekom prošlog stoljeća potisnuli su ih klaviri s tzv. engleskom mehanikom te se takvi grade i danas.

Dijelovi klavira

Rezonator i okvir

Vanjski dio klavira čini drveni sanduk koji ima oblik polegnute harfe ili krila. Na njemu je poklopac koji se može otvoriti. Sanduk je postavljen na tri noge, a između prednje dvije se nalaze pedale. Klavijatura je smještena u prednjem, najširem dijelu sanduka. Na dnu sanduka se nalazi drveni rezonator (rezonantna daska) s poprečnim rebrima koji je građen od posebno birane smrekovine. Unutar sanduka se nalazi i okvir koji je od lijevanog čelika. Preko njega su nategnute žice (cca 220 kom) koje zajedno stvaraju vrlo veliku napetost zbog koje je okvir od tako čvrstog materijala. Čelične žice dubokih tonova (od 2A do 1Fis) omotane su bakrom da bi se uopće dobili tako duboki tonovi. Po dvije žice ima svaki ton od 1G do Ais, a po tri sve ostale (H do c5). Žice su zategnute preko čeličnog okvira i vijaka za ugađanje pomoću kojih se otpuštanjem ili zatezanjem ugađa klavir.

Klavijatura i mehanizam

Klavirska klavijatura ima 88 tipki – po jednu za svaki ton. Bijele tipke su nekad bile prekrivene slojem bjelokosti, a danas je to najčešće plastika. Crne tipke su građene od ebanovine. Pritiskom prsta na tipku pokreće se mehanizam koji gurne batić obložen filcom koji udara o žicu. Istovremeno djelovanjem istog mehanizma podiže se prigušivač sa žice i ton zazvuči. Micanjem prsta sa tipke batić se spušta u prvobitni položaj, prigušivač tona pada na žicu i zvuk tona prestaje.

Pedali

Pedalima se proširuju zvukovne mogućnosti klavira. Najčešće se koristi desni pedal. Njegova funkcija je da odiže sve prigušivače pa žice mogu slobodno titrati. Tako se produljuje trajanje tonova, povezuju tonovi i s time postižu zvukovni efekti. Lijevi pedal (Una corda) se koristi za postizanje mekog i baršunastog zvuka. Njegovim pritiskanjem se klavijatura pomjera malo u desno zajedno s cijelim mehanizmom pa batić umjesto u tri žice jednog tona udara u dvije ili umjesto u dvije u jednu. Srednji pedal se rijeđe koristi i nekada ga klaviri nisu ni imali. Njime se drže podignutim prigušivači onih tonova čije su tipke netom prije pritisnute i s time se postižu posebni tonski efekti. Srednji pedal kod pianina kao pretežito kućnog instrumenta spušta između batića i žica tzv. moderator filc koji kod sviranja znatno prigušuje zvuk kako se kod vježbanja nebi ometalo susjede.

Graditelji klavira

Klavire su kroz povijest gradili brojni graditelji. Kako se klavir usavršavao tako su brojni graditelji nestajali a pojavljivali su se novi. Ipak postoje neke tvornice klavira koje su se održale, a ovo su neke od svjetski poznatih: Steinway & Sons, Bösendorfer, Forster, Petrof, Grotrian-Steinweg, Yamaha, Haydn…

Pianino

Pianino je mali oblik klavira koji se razvio radi ekonomičnosti prostora. Njegov rezonator je okomit i manji nego kod klavira a i žice su mu kraće. Pianino ima zvuk kao i klavir samo što zbog kraćih žica i manjeg rezonatora nema istu zvučnost.

Primjeri

Video

Umjetnička škola Beli Manastir

Kralja Tomislava 2, Beli Manastir
  031 705 027 (tajništvo)
  031 705 034 (ravnatelj)
  031 705 028 (računovodstvo)
  031 705 027
  This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

Područni odjel Darda

Sv. Ivana Krstitelja 100
31 326 Darda

Područni odjel Kneževi Vinogradi

Glavna 44
31 309 Kneževi Vinogradi

© 2016. - 2020. Umjetnička škola Beli Manastir • Izrada stranice i održavanje: Črčke Design